Tijekom proljeća 2020. godine među domaćim filmskim kritičarima i filmolozima sprovedena je anketa – izbor najboljeg hrvatskog filma svih vremena u tri kategorije: igrani, dokumentarni i animirani filmovi.
Svim članovima Hrvatskog društva filmskih kritičara, kao i stručnjacima koji nisu članovi društva, upućen je poziv za sudjelovanje, da bi na kraju broj učesnika bio 38 – oba spola, svih generacija kritičara i publicista, iz Zagreba, Osijeka, Rijeke, Pule…
Sudionici su trebali napraviti liste dvadeset najboljih naslova u svim kategorijama, a u obzir su dolazili apsolutno svi snimljeni filmovi čiji su producenti (ili većinski producenti) bile kuće iz Hrvatske. U međuvremenu, od proljeća naovamo, pojedinačne liste su obrađene, sistematizirane, zbrojeni su rezultati.
U kategoriji igranih filmova na prvom mjestu je H-8… Nikole Tanhofera (1958), na drugom Rondo Zvonimira Berkovića (1966), na trećem Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika (1970), na četvrtom Lisice Krste Papića (1969), na petom Breza Ante Babaje (1967).
Na preostalih pet mjesta na listi “10 najboljih” još su filmovi: Ritam zločina Zorana Tadića (1981) (6), Ne okreći se sine Branka Bauera (1956) (7), Kaja, ubit ću te! Vatroslava Mimice (1967) (8), Koncert Branka Belana (1954) (9) te na desetom mjestu Što je Iva snimila 21. listopada 2003. Tomislava Radića (2005).
U prethodna dva izbora (onom iz 1989/90. i onom iz 1999. godine) na prvom mjestu je bio Tko pjeva zlo ne misli, koji se sada spustio za dva mjesta, a titulu “najboljeg” sada je preuzeo Tanhoferov film.
Najbolji hrvatski animirani film je dobitnik Oscara Surogat Dušana Vukotića (1961), slijede ga Satiemania Zdenka Gašparovića (1978) i Tup-tup Nedeljka Dragića (1972). Četvrti na listi “naj-crtića” je još jedan Dragićev film Idu dani (1969), a peti Don Kihot Vlade Kristla (1961).
Od šestog do desetog mjesta na listi su serija Profesor Baltazar Zlatka Grgića, Borisa Kolara i Ante Zaninovića (nastajala između 1968. i 1976. godine), Samac Vatroslava Mimice (1958), Riblje oko Joška Marušića (1980), Mačka Zlatka Boureka (1968) te kao deseti Maska crvene smrti Pavla Štaltera i Branka Ranitovića (1969).
U prethodnoj anketi kritičari su za najbolji animirani film izabrali Satiemaniu.
Naposljetku, u kategoriji dokumentarnih filmova tri najbolja su Od 3 do 22 Kreše Golika (1966), Mala seoska priredba Krste Papića (1971) i Druge Zorana Tadića (1972). Slijede: Specijalni vlakovi Krste Papića (1972), Recital Petra Krelje (1972), Kad te moja čakija ubode Krste Papića (1968), Srbenka Nebojše Slijepčevića (2018), Dobro jutro Ante Babaje (2007), deveti je također Babajin dokumentarac Tijelo (1965), a deseti Skoplje ’63 Veljka Bulajića (1964).
U odnosu na prethodnu anketu prva tri dokumentarna filma ostala su na istim mjestima.
Organizator ankete bio je filmski publicist Veljko Krulčić. Cjelovita anketa sa zbirnim rezultatima i listama 100 najboljih filmova u sve tri kategorije te pojedinačnim listama sudionika izbora bit će objavljena na internetskim stranicama i u knjizi. Ministarstvu kulture i Hrvatskom audiovizualnom centru bit će predloženo da se najbolji hrvatski igrani, animirani i dokumentarni filmovi proglase “filmovima od nacionalnog značenja”, odnosno “kulturnim dobrima”.
Deset najboljih hrvatskih filmova iz svake kategorije prikazuje se od 30. studenog do 6. prosinca u Kinu Tuškanac na digitalno restauriranim i 35-milimetarskim kopijama Hrvatske kinoteke. Svečano otvaranje ciklusa 30. studenog u 20 sati bit će ujedno i premijera digitalno restaurirane kopije H-8… Uvodne riječi održat će organizator ciklusa Juraj Kukoč, organizator ankete Veljko Krulčić i supervizor digitalne restauracije filma iz Hrvatske kinoteke Vjeran Pavlinić. Ulaz na sve programe je besplatan. (op. ur.)
