Filmski portal Hrvatskog društva filmskih kritičara
Search

16. GLEDALIŠTE KINOKLUBA ZAGREB – NAGRAĐENI: IGRA I ISTRAŽIVANJE

  1. 16. GLEDALIŠTE KINOKLUBA ZAGREB
    16. GLEDALIŠTE KINOKLUBA ZAGREB

    Gledalište Kinokluba Zagreb održano je u zagrebačkoj Kinoteci od 31. svibnja do 1. lipnja 2023. Na tradicionalnom godišnjem javnom pregledu svih filmova ostvarenih pod okriljem KKZ-a tijekom godine dana, prikazan je šezdesetjedan film (tri izvan konkurencije), u osam projekcija, sve uz slobodan ulaz. Veliki žiri (Katerina Duda, Josipa Henizelman, Matej Merlić) dodijelio je Grand Prix Maksimilijan Paspa za najbolji amaterski film eksperimentalnom Turistu (KKZ, 13 min, 2023) Tomislava Šobana, a Šobanov drugi film u programu, namjenski James Bond jest i nije bio u pravu (Poetski tren/KKZ, 3 min, 2023) nagrađen je nagradom članice žirija kritike Erike Roše.

Istovremeno vrlo jednostavan i nemalo složen, mahom izdjeljan u montaži, postprodukciji, Turist nudi i pobuđuje višestruke mogućnosti sagledavanja, doživljavanja, tumačenja, shvaćanja… Tko zna postoji li uopće neka zaključna misao, bi li i sam autor htio, znao, mogao reći da je riječ baš o tomu i tomu, da mu je namjera bila točno to i to. Osim šire nakane stvaralačke igre i istraživanja filmske forme i filmskih izražajnih sredstava, u određenom sustavu ili više preklopljenih sustava. Obličje kao sadržaj. Na jednoj razini, podijeljenim ekranima, nerijetko zavaravajuće zrcalnog efekta te crnim pravokutnim zatamnjenjima slike u pozitivu i u negativu postavlja namah zamjetno vizualno očuđenje, percepcijsku prepreku, anomaliju, što funkcionira i za sebe, ali se skladno prožima i s ugođajnom razinom. Onom tiho tajnovite neizvjesnosti ostvarene u postojanom, sporogorećem ritmu mirnog, laganog, klizenja turističkog razglednog plovila (na električni pogon) močvarnim vodama listopadskim okerom bojenog Parka prirode Kopački rit. Osnaženo suzdržano dojmljivom, elegično-dramatičnom glazbom Matije Pekića, čiji gudači, uz pokoju kap glasovira, navješćuju neizbježnu zlu kob, kao u kakvom ostvarenju, recimo, Romana Polanskog ili Claudea Chabrola. U tom okružju čak i vedar cvrkut ptica poprima prizvuk nemile prijetnje.

Efektom sobe ogledala ostvarenim podijeljenim ekranima Šoban se igra i u Jamesu Bondu, živahnom, duhovitom poetsko-plesnom eksperimentalnom radu, namjenskom filmu koji nas – zar je moguće? – ne nagovara niti uvjerava, a čija se namjena, bez vanjske upute, u djelu ne očituje.

Posebnim priznanjima žirija izdvojeni su Evanescence/Prolaznost (KKZ, 4 min, 2023) Mare Šuljak, Žene na rubu (KKZ, 39 s, 2022) Anite Čeko i Iz slike u sliku: Filmski kardiogram Kuće na pijesku (KKS/KKZ, 12 min, 2023) Ive Gavrilović.

Evanescence/Prolaznost dio je Modularnog filma (KKZ, 30 min, 2023) skupine autora, pentaptiha razmjerno srodnih radova ostvarenih na istoimenoj radionici pod vodstvom Vladislava Kneževića, a koji mogu živjeti u zajedništvu ili pojedinačno. Od bijelog na bijelom, do sivog na sivom, animirano-eksperimentalna ekspresija-impresija Mare Šuljak skladno, začudno, u istom potezu smireno i nemirno, ocrtava i rastače zapušten, ruiniran, nekoć po svoj prilici lijep, svijetao stubišni hodnik ostakljenih vrata i dovrataka u kojem se nesigurno naziru i prisjećanja na ljudsku prisutnost. Zvučno-glazbeni doprinos Jeronima Jandrića odmjereno upotpunjuje sliku cjeline, nadahnute kreacije proizišle isključivo iz mogućnosti filma, u kojoj možemo uživati naprosto kao u umjetničkom djelu, a povedeni naslovom prihvatiti je, ako želimo, kao uzdah na temu prolaznosti.

Najkraći film Gledališta, Žene na rubu (KKZ, 39 s, 2022) ostavljaju dojam neobvezne, usputne crtice, zarezića, točkice, bilješkice kakvu bi – recimo, pretjerujemo – svatko mogao imati u mobitelu, usputice snimivši prijatelje, prijateljice, rođake, znance, tek toliko, da se pohrani, kad se već može tako lako. Dvije djevojke, leđima prema kameri – statičnoj (iz ruke), u jednom planu i žarištu, nimalo estetizirano teksturom, koloritom, svjetlom… – pušeći stoje na balkonskim vratima. Noć, mrak, kiši, u daljini bijelomodrikasti otok svjetla. Nekoliko jednostavnih rečenica – na Gaženici nema života, požale se jedna drugoj. Što je Gaženica i zašto djevojke brine to što ondje nema života, a i što to može značiti lokalno neupućenom gledatelju kojemu nije ponuđen kontekst? Na odjavnici, doduše piše, Kali, otok Ugljan, što će komu možda ponešto približiti, a možda doista nije ni važno tko, gdje, kada, zašto, kako. Kišno, mračno, nezadovoljni mladi, ugođajna impresija. U ovoga će gledatelja zaigrati, u onoga oblikovati veliki upitnik. Je li svaki audiovizualni zapis film? Što neku snimku čini djelom? Odluka autora i prijam publike? „Autorica humoristično i domišljato prikazuje svakodnevnu situaciju, primjenom naizgled jednostavnog režijskog pristupa koji savršeno utjelovljuje bit filma“, obrazložio je žiri o svom izboru.

Iz slike u sliku: Filmski kardiogram Kuće na pijesku esej je sastavljen iz postojećih materijala – slikovno-zvučnog iz cjelovečernjeg igranog filma Kuća na pijesku (1985) Ivana Martinca i tekstualnog, ispisanog titlovima, iz tumačenja toga filma Sunčice Fradelić, Višnje Pentić Vukašinović, Tanje Vrvilo i samoga Martinca. Ostvarenje Ive Gavrilović gleda se i kao zanimljiva filmska cjelina po sebi i kao pregledan film obrazovnog profila koji sažeto i zorno predočava djelo i misao o njemu te budi znatiželju za (novim) gledanjem Martinčeva slikopisa, eventualnim dodatnim istraživanjima, pa i vlastitim autorskim okušajima.

Uz veliki žiri, na 16. je Gledalištu djelovao i žiri kritike, sastavljen od polaznika KKZ-ove Radionice filmske kritike i analize (koju vodi Višnja Pentić Vukašinović). Prvonagradili su igrani Semafor (KKZ, 11 min, 2022) Tina Novačića, a svaki je član žirija dodijelio i posebno priznanje: Ana Krmek glazbeno spotovskom Vrati se na party (KKZ, 3 min, 2022) Lucije Kelek, Edvin Tišljarec dokumentarnom Kakvi smo mi to ljudi (KKZ, 17 min, 2023) Drage Toromana, Ramona Boban-Vlahović igrano-namjenskom Gustavovom filmu (KKZ, 3 min, 2022) Erika Vončine, a Erika Roša već navedenom Šobanovom James Bond jest i nije bio u pravu.

Picture of Janko Heidl

Janko Heidl

Janko Heidl (Zagreb, 1967), studirao je filmsku režiju na ADU u Zagrebu. O filmu piše od konca 1980-ih za razne tiskovine i elektronske medije, najdulje u Večernjem listu (1994-2009).

Svi članci

Posljednje objave