Filmski portal Hrvatskog društva filmskih kritičara
Search
Picture of Marko Stojiljković

Marko Stojiljković

Rođen u Beogradu 1983. godine. Završio osnovnu i srednju školu, kao i studije menadžmenta u kulturi i umjetnosti na Akademiji lepih umetnosti u rodnom gradu. Apsolvent novinarstva i menadžmenta masovnih medija. Živi u Sloveniji. Kao dijete bavio se glumom na filmu i televiziji, pa tvrdi da poznaje sistem i iz prakse. Filmskom kritikom se amaterski bavi tijekom cijelog svog života, a profesionalno od 2013. godine. Piše na srpskom, hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku.Autor dnevno aktivnog bloga Film na dan. Objavljivan na hrvatskim web portalima FAK.hr (gdje je i urednik festivalske rubrike), Monitor.hr, Lupiga.com i u časopisu Identitet. Suradnik u emisiji Filmoskop na trećem programu Hrvatskog Radija. Na međunarodnom planu, objavljivan u ljubljanskoj filmskoj reviji Ekran na slovenskom jeziku, kao i na web portalima Nisimazine.org i Cineuropa.org na engleskom jeziku. Redovni posjetitelj filmskih festivala u regiji i Europi (Grossmann, LIFFe, ZFF, Fest, SFF, Kino Otok, Crossing Europe, IFFI, Black Nights Film Festival, Viennale). Programski suradnik Grossmannovog festivala fantastičnog filma i vina koji se održava u Ljutomeru.

Svi članci

fjord

Fjord: Optimalna distanca za prostor rasprave

Za film Fjord, rumunjski redatelj Cristian Mungiu, osvojio je drugu Zlatnu palmu u Cannesu.
sitni lopovi

73. Pulski filmski festival: Sitni lopovi – Gusta atmosfera prigrljene nedorečenosti

Ugrinov film se može okarakterizirati kao predstavnik slow cinema pogleda na filmsko stvaralaštvo u kojem je akcije malo do nimalo, ali zato plijeni gustom atmosferom.
tri tjedna kasnije

60. Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima: Tri tjedna kasnije – Nastavak spirale nasilja

Kao filmski autor, Miroslav „Miša” Terzić ne bježi od teških tema i istinitih događaja iz traumatične srbijanske prošlosti i sadašnjosti. Njegov prvijenac Ustanička ulica (2012) bavio se temama ratnih zločina, istrage istih i suočavanja s prošlošću
biti u rodu s malkovicem

22. ZagrebDox: Biti u rodu s Johnom Malkovichem – Film o emocijama nabijenoj sadašnjosti

Na filmskom planu, u pitanju je jedno izuzetno kinematografski pismeno djelce koje kombinira ozbiljnost i emotivni naboj s apsolutnom pitkošću, pratljivošću i toplim ljudskim humorom.
punk pod komunizmom

22. ZagrebDox – Punk pod komunističkim režimom: Za poklonike

U pitanju je izuzetno informativan dokumentarac koji u nabijenom tempu i jakom ritmu vodi gledatelja kroz gusto koncentrirane detalje povijesti jedne lokalne scene u rasponu od nekoliko godina oko Titove smrti.
dobro je sve

Oktavijan za kratkometražni igrani film: Otpornost kratkog metra

Na koncu, prošla je godina, što se tiče hrvatskih kratkih filmova, ponudila dosta solidnih ostvarenja koja su nam uglavnom došla od mlađih autora i među kojima nije bilo jednog jasnog favorita. Možda je i najveći dobitak potvrda o diverzitetu autorskih poetika, senzibiliteta i tema, te otpornosti kratkog metra u hrvatskoj kinematografiji
otac majka brat sestra

Jim Jarmusch: Otac majka sestra brat – O životu, iz različitih pozicija

Otac majka sestra brat svakako nije najbolji film koji je znameniti i veći dio karijere vrlo produktivni američki filmaš napisao i režirao, ali je svejedno nepogrešivo jarmuschevski.
orphan

Mađarski film na 23. Human Rights Film Festivalu

Ove godine je došlo do svojevrsne podudarnosti da su dvoje trenutačno međunarodno najetabliranijih mađarskih autora, László Nemes i Ildikó Enyedi, imali premijere filmova na festivalu u Veneciji.
bog neće pomoći

78. Filmski festival u Locarnu: Prisustvo hrvatskog filma – Očuđenja, iskliznuća i gustoća atmosfere

Nakon Rotterdama početkom godine, hrvatski je film na još jednom od velikih festivala imao vrlo zamjetno prisustvo. U pitanju je festival A kategorije u švicarskom gradu Locarnu koji se ove godine održao 78. put.
Other-Side-of-Summer

59. Međunarodni filmski festival Karlovy Vary: Simboličko prisustvo

Do prije par godina, filmski festival u Karlovym Varyma koji je ove godine obilježio svoje 59. izdanje vrijedio je za jedan od ključnih i najdostupnijih mjesta okupljanja i platformi za naše filmaše. Naše, što znači ne samo hrvatske, već i one iz neposredne ili šire regije, koju nazivamo Istočnom Europom. Glavni natjecateljski program bio je otvoren za etablirane filmaše s europskog Istoka, pa bi oni sačinjavali polovicu programa i najčešće ozbiljno konkurirali za nagrade.