Filmski portal Hrvatskog društva filmskih kritičara
Search

Boris Kolar – dobitnik Zlatnog Oktavijana za životno djelo

Boris Kolar, dobitnik nagrade Zlatni Oktavijan za životno djelo

Članovi Hrvatskoga društva filmskih kritičara dodijelili su Nagradu Zlatni Oktavijan za životni doprinos filmskoj umjetnosti za 2023. godinu autoru, redatelju, animatoru, crtaču i scenografu animiranih filmova Borisu Kolaru, jednom od utemeljitelja Zagreb filma i Zagrebačke škole crtanoga filma. Rođen u Zagrebu 1933., gdje je studirao arhitekturu, Kolar je počeo svoj rad kao ilustrator i karikaturist u novinama. Jedan je od posljednjih svjedoka zlatnog doba hrvatske animacije, pa i njezinih samih početaka u danima prije Zagrebačke škole crtanog filma i utemeljenja Zagreb filma – Kolar je, naime, radio na crtanim filmovima 1952. u kratkotrajnom animacijskom studiju Duga film, a potom i u animacijskom studiju Zora filma, državnog poduzeća za nastavni film, no bio je dio i puno važnije “institucije” – skupine animatora koja se od 1953. nalazila i radila u stanu Nikole Kostelca na drugom katu dvorišne zgrade u Ulici Nikole Tesle 12. U toj predigri Zagrebačkoj školi, njegov je prvi važan rad onaj glavnog crtača u prvom hrvatskom animiranom filmu u boji Crvenkapica 1955. godine (režiju je potpisao Josip Sudar), a još važniji onaj animatora, crtača i scenografa (tj. crtača pozadina) u namjenskom, prometnom crtanom filmu Prometni znaci – ulični junaci redatelja Branka Ranitovića (1958), koji je 1960. nagrađen Lavom sv. Marka za animirani film u kategoriji filmova za djecu na festivalu u Veneciji. Boris Kolar bio je u skupini animatora koji su 1956. utemeljili Studio za crtani film Zagreb filma – može ga se vidjeti, na 128. stranici prvog dijela četverosveščane monografije Zagrebački krug crtanog filma, na fotografiji utemeljiteljā u čijem opisu stoji: “U prostorijama Društva filmskih radnika Hrvatske, Britanski trg 12: završni razgovori о osnivanju novog studija za crtani film (1956), s lijeva: Ivo Šoten (šef studija), Nikola Kostelac, Vjekoslav Kostanjšek, Aleksandar Marks, Boris Kolar“, kao i na fotografiji na kojoj animatori u Kostelčevu stanu potpisuju ugovor o produkciji prvoga crtanog filma u studiju – Nestašnog robota – te na dvjema fotografijama animatora u Cannesu 1958., gdje su i dobili ime “Zagrebačke škole crtanog filma”.

Kolar je u Zagreb filmu prvo bio crtač, animator i scenograf u filmovima drugih autora, npr. u nizu međunarodno zapaženih filmova Dušana Vukotića (Nestašni robot, Cowboy Jimmy, Abra Kadabra, Veliki strah, Koncert za mašinsku pušku, Osvetnik). Od 1960. samostalni je autor, dakle i redatelj crtanih filmova, donijevši zagrebačkoj animaciji ideje geometrijskog grafizma u crtanom filmu Bumerang 1962. (nagrađen na festivalu u Karlovym Varyma) i apstrakcije u filmu Vau-vau 1964. (nagrađen na festivalu u Oberhausenu), kojim se upisao u najuži kanon Zagrebačke škole crtanog filma i svjetske animacije, dosegnuvši krajnji domet estetike Škole jer likove i predmete svodi na grafički apstraktne poteze olovkom. Svoj stilski izraz sažimao je i dalje u nizu filmova koji su uslijedili: Neman i vi (1964), Otkrovitelj (1968), Dijalog (1968), Stručnjaci (1969), Utopia (1973); u ciklusu “minifilmova” Adam (1970), Mikromanija (1971). Idući svjetski domet ostvario je kao jedan od petorice autora lika i opusa Profesora Baltazara, time se trajno upisavši u domaće kulturno pamćenje. Sa Zlatkom Grgićem i Antom Zaninovićem Kolar je bio koautor – tj. redatelj, scenarist, crtač i animator – svih 12 epizoda prve sezone crtane serije Profesor Baltazar 1969. godine, dok je u kasnijim serijama samostalno režirao još deset epizoda (četiri u drugoj sezoni 1971–72. te šest u trećoj sezoni 1977., koje je i napisao). Početak osamdesetih posvetio je nerealiziranom projektu dugometražnoga crtanog filma Kraljević Marko koji je, da nije prekinut, mogao postati prvim hrvatskim cjelovečernjim animiranim filmom – no, biti jedan od očeva profesora Baltazara dovoljno je za vječnost, a kamoli za nagradu koja nosi ime Oktavijana Miletića.

Tomislav Šakić

Tomislav Šakić

Tomislav Šakić (Zagreb, 1979), diplomirao komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2003), gdje je polazio poslijediplomski studij književnosti...

Svi članci

Posljednje objave