U sklopu bogatih i raznovrsnih filmskih programa u kinu Tuškanac koji pod ravnanjem novog voditelja Marka Rojnića doživljavaju svojevrsnu renesansu, prikazuju se i programi hrvatskih filmova iz zbirki filmskog arhiva Hrvatske kinoteke. U organizaciji programa, ostvarenih u suradnji Hrvatske kinoteke i kina Tuškanac, našli smo se pred izazovom kako privući publiku na hrvatski film. Nije lako nositi se s konkurencijom vrhunskih naslova svjetskog filma koji igraju u ostalim programima Tuškanca, a još je teže nositi se s negativnim predrasudama koje spominjanje hrvatskih filmova još uvijek izaziva kod mnogih.
Trudili smo se povijesti hrvatskog filma pristupiti kreativno i raznovrsno pa smo prošle, 2019. godine, samo neke cikluse filmova posvetili pojedinim filmskim umjetnicima, dok su ostali ciklusi osvjetljavali pojedina razdoblja hrvatske kinematografije, žanrove i teme. Ciklusi posvećeni osobama bili su posvećeni preminulim filmskim umjetnicima – glumcu Ivi Gregureviću, snimatelju Andriji Pivčeviću te producentu i organizatoru Kruni Heidleru. Ciklus filmova jednog od najboljih hrvatskih glumaca bilo je jednostavnije osmisliti, jer je „samo“ trebalo odabrati neke od njegovih brojnih sjajnih filmova, a projekcije su bile popraćene i izložbom fotografija Gregurevića i njegovih filmskih uloga. Kruno Heidler bio je filmski radnik šarolikih interesa, a program posvećen njemu opisao je upravo tu šarolikost, nudeći raznovrsne filmove u čijem je nastajanju Heidler na neki način sudjelovao kao organizator amaterske kinematografije i pokretač hrvatskog „nezavisnog filma“. Andrija Pivčević volio je snimati za autore koji su eksperimentirali, odabirali neobične teme i pristupe. U odabiru programa vodili smo se upravo tom ludičkom crtom Pivčevićeva opusa u amaterskim i profesionalnim filmovima koje je snimao za Ivana Martinca, Nikolu Babića i ostale osobenjake našeg filma.
Razdoblje koje smo odabrali predstaviti bila je poslijeratna hrvatska kinematografija koju smo opisali kroz filmove koji svjedoče o neobičnom spoju potrebe za propagandom i žudnje za umjetnošću. Što se žanra tiče, uzjahali smo na valu zapaženosti u kinima distribuiranog hrvatskog horora Posljednji Srbin u Hrvatskoj (90 min, Hrvatska/Srbija) Predraga Ličine te odlučili istražiti hrvatski doprinos povijesti tog popularnog žanra. Zaključili smo da je broj hrvatskih horora malen, ali kvalitativno značajan, pa je ciklus hrvatskog filma strave nudio niz vrhunskih naslova, koji su stravu koristili najčešće kao sredstvo alegorije i parodije, ali i kao čisti izvor straha. Što se tematskih ciklusa tiče, odlučili smo pokrenuti program filmova posvećenih određenom hrvatskom gradu ili regiji. Želja nam je bila privući ne samo filmofile, već i gledatelje koji žele vidjeti na koji način je njihov rodni grad opisan u dokumentarnim filmovima te na koji je način služio kao kulisa radnje igranih filmova. Odlučili smo se za Dubrovnik i njegovu okolicu, koji su opisani u mnogim, ne samo standardnim turističkim, već vrlo neobičnim i slojevitim dokumentarnim filmovima te u igranim filmovima Lordana Zafranovića, Dušana Vukotića i ostalih uglednih redatelja. Gledatelje smo privukli i kulturno-gastronomskim programom iz dubrovačke regije na otvorenju ciklusa.
U jesen 2019. započeli smo s ostvarivanjem projekta čiji je cilj na programe hrvatskih filmova privući što više studenata. U suradnji s fakultetskim nastavnicima hrvatskog filma pokrenuli smo program „Filmski kurikulum“, u sklopu kojeg se jednom mjesečno prikazuju jedan kratkometražni i dugometražni film koji su dio kurikuluma fakultetskih kolegija hrvatskih filmova. Uvod prije projekcije drže sveučilišni nastavnik hrvatskog filma ili filmolog stručan u području hrvatskog filma. S obzirom na to da se prvenstveno radi o kanonskim filmovima, program je atraktivan i za šire građanstvo koje se želi upoznati s osnovama povijesti hrvatskog filma.
Zaključno, cilj nam je bio naći mjeru između želje da atraktivnim programima privučemo što veći broj ljudi i želje da prikažemo vrhunsku hrvatsku filmsku umjetnost te obrazujemo gledatelje o povijesti naše kinematografije.
Programi u 2019. g.
In memoriam: Znamenite uloge Ive Gregurevića (18.-20. 02.)
Poslijeratna hrvatska kinematografija (25.-26. 02.)
Strava u hrvatskom filmu (03.-04. 05.)
Dubrovnik na filmu (22.-23. 10.)
In memoriam: Andrija Pivčević (17.-18. 12.)
Filmski kurikulum:
Filmski kurikulum 15. 10.
uvodna riječ: Nikica Gilić
Tajna dvorca I.B. (igrani, Milan Katić, 1951, 23 min)
Plavi 9 (igrani, Krešo Golik, 1950, 93 min)
Filmski kurikulum 05. 11.
uvodna riječ: Juraj Kukoč[margina]autor teksta Juraj Kukoč je filmski arhivist Hrvatske kinoteke[/margina]
Ljudi sa Neretve (dokumentarni, Obrad Gluščević, 1966, 17 min)
Ne okreći se sine (igrani, Branko Bauer, 1956, 105 min)
Filmski kurikulum 10. 12.
uvodna riječ: Tomislav Šakić
Inspektor se vratio kući (animirani, Vatroslav Mimica, 1959, 11 min)
Ponedjeljak ili utorak (igrani, Vatroslav Mimica, 1966, 77 min)
