Filmski portal Hrvatskog društva filmskih kritičara
Search

Patria – obiteljska drama i povijesna lekcija

Naslov originala: Patria | Godina: 2020 | Trajanje: 465' | Zemlja proizvodnje: Španjolska | Režija: Félix Viscarret, Óscar Pedraza | Scenarij: Aitor Gabilondo | Glumci: Elena Irureta, Ane Gabarain, Mikel Laskurain, José Ramón Soroiz, Jon Olivares | Producent: Alea Media za HBO Europe
Patria, a. Aitor Gabilondo, 2020.

Prva serija u produkciji HBO España bavi se posljedicama terora baskijske militantne skupine ETA-e iz perspektive dviju obitelji u selu nedaleko od San Sebastiána. Svoju reklamu u Španjolskoj serija je započela sloganom “Svi smo dio ove priče” – iako se ETA odavno raspala, prošlost Španjolsku nije pustila ni dan-danas, što je vidljivo i u seriji autora Aitora Gabilonda. U središtu priče dvije su žene: Bittori i Miren, susjede i nekadašnje najbolje prijateljice, ali već dugo na različitim stranama. Teror uništava njihove obitelji, a iako se događaj koji je pokrenuo kraj njihovog prijateljstva zbio tako davno, još uvijek je gorka tema oko koje se sve vrti.

Teroristička organizacija ETA (Euskadi ta Askatasuna, hrv. Baskija i sloboda) osnovana je 1959. godine kao pokret otpora protiv Francove diktature koja je nasilno suzbila španjolske regije i njihove jezike i tradicije. Nakon Francove smrti 1975. godine, ETA je nastavila izvoditi brojne napade i tražiti neovisnost Baskije. Mnogo ljudi je ubijeno, posebno tijekom 1980-ih, kada španjolska država snažno kreće u akciju protiv osumnjičenih terorista. Policijski pritisak i suradnja s Francuskom – do tada utočištem ETA-e – oslabili su organizaciju koja je potpuno razoružana 2017. godine, a 2018. je i službeno raspuštena. Brojni bivši teroristi i danas se nalaze u zatvorima diljem Španjolske.

Radnja Patrije (2020) započinje upravo u trenutku kada ETA objavljuje da prestaje s aktivnostima. Osamljena Bittori vrijeme provodi u kući s mačkom, objavu primirja prati na TV-u, a na taj dan posjećuje i grob svoga supruga Txata, nekoć moćnog poslovnog čovjeka kojega su ETA-ini teroristi ubili nakon što im više nije htio plaćati reket. “Obavještava ga” o svojoj odluci da se nakon 30 godina vrati u njihovo rodno selo, u kuću u kojoj su živjeli sve do trenutka kada je on ubijen. Bittori ima rak i želi raskrstiti s prošlošću. Svjesna je da joj neće biti lako živjeti u susjedstvu s bivšim teroristima, no želi otkriti tko je točno pucao u njezinog supruga. Prije 30 godina Txato je, naime, bio proglašen cinkarošem i izdajicom, prijatelji su ih preko noći prestali pozdravljati, a susjedi su prelazili na drugu stranu ulice kada bi ih vidjeli. Uvredljivi grafiti, verbalne prijetnje, a potom i prijeteća pisma postali su svakodnevica supružnika, no sve što su im napravili nije ih učinilo lošim ljudima.

Druga perspektiva Patrije jest ona Bittorine bivše najbolje prijateljice Miren, kojoj Bittorin povratak izaziva bijes i kaos. Njezin stariji sin Joxe Mari u zatvoru je kao osuđeni terorist kojemu su dokazani ozbiljni zločini, a Bittorino prisustvo u selu razdire stare rane koje još nisu zacijelile. Osam epizoda priču raspliću u flashbackovima i promjenama perspektive, pri čemu je kiša koja pljušti jedan od glavnih lajtmotiva u seriji. Sastavljanjem fragmenata iz prošlosti polako saznajemo što je razdvojilo dvije žene i njihove obitelji, pri čemu ključnu ulogu igraju duboko ukorijenjena politička i socijalna uvjerenja.

Kao predložak za seriju upotrijebljen je istoimeni roman Fernanda Aramburua, baskijskog pisca koji od 1985. živi u Njemačkoj. Roman od 760 stranica više od godinu dana bio je na vrhu liste španjolskih bestselera, preveden je na 20 jezika i prodan u više od milijun primjeraka. Ono što je u seriji još upadljivije u odnosu na roman jesu snažne žene koje se u njoj pojavljuju, u usporedbi s muškarcima koji se doimaju pomalo slabašnima. Za to su prije svega zaslužne baskijske glumice Elena Irureta i Ane Gabarain koje grandiozno tumače Bittori i Miren. Dvije domaćice u 60-ima prilično su neobični protagonisti današnjih navika gledanja te je utoliko impresivnije što su sve dvije glumice u stanju napraviti od svojih likova. S druge pak strane, Mirenin muž Joxian (Mikel Laskurain) prilično je nemušt i mučaljiv lik koji nikada ne proturječi svojoj dominantnoj ženi, a mnogo lakovjerniji od svoje supruge je i Bittorin suprug Txato (José Ramón Soroiz). Bittorina glavna karakteristika je prkos, dok je Miren pravi domoljub, uvijek prva i najglasnija na prosvjedima. Ispočetka joj se nije sviđala sinova politička angažiranost, ali kada otkrije da je on član ETA-e, preko noći doživljava preobrazbu i postaje gorljiva nacionalistkinja, čiji fanatizam počiva isključivo na majčinskom instinktu. Ovdje valja spomenuti i da serija nije rađena na baskijskom, već na španjolskom, vjerojatno i stoga da bi je šira španjolska publika lakše pratila.

Gotovo 50 godina ETA se borila za neovisnu baskijsku državu zasnovanu na socijalističkom modelu, pri čemu je ubijeno više od 800 ljudi, a nebrojeno mnogo ih je ozlijeđeno ili oteto. Organizacija je podijelila zemlju i imala je trajni utjecaj na živote ljudi u Baskiji. Terorizam iza sebe ostavlja samo gubitnike, a napetost serije leži upravo u pitanju može li nakon 30 godina uspjeti zbližavanje dva glavna lika. Svađe dviju nekada sprijateljenih obitelji postaju simbol većeg političkog sukoba, koji je, čak i bez ETA-e, u Španjolskoj aktualniji nego ikad zbog težnje Katalonije za neovisnošću. Patria je obiteljska drama koliko i lekcija povijesti, koja osvjetljava i politiku i društvo koje je još uvijek duboko potreseno političkim fanatizmom i čiji članovi moraju polako naučiti opraštati jedni drugima.

Ocjena: 10 / 10

Picture of Lana Bunjevac

Lana Bunjevac

Rođena u Zagrebu. Diplomirala sociologiju na Filozofskom fakultetu i novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirala sociologiju na CEU u Budimpešti...

Svi članci

Posljednje objave