Eseji – Zona Filma

Derek Jarman: Film kao alkemija tijela

Derek Jarman nije bio tek britanski filmski režiser, niti ga je moguće smjestiti u udobnu ladicu nacionalne kinematografije, queer filma, eksperimentalnog art-kina ili postmodernističke preradbe kanona, premda se njegov opus, naravno, neprestano dotiče svih tih područja.

Austrijski filmski muzej: bečko kino u kojem film ne postaje sadržaj, nego iskustvo

Filmmuseum nije samo arhiv koji posjeduje filmske kopije, nego institucija koja vjeruje da film živi onda kada se prikazuje – po mogućnosti u izvornom formatu, u najbolje očuvanim dostupnim kopijama, u izvornoj jezičnoj verziji, uz titlove kada su potrebni.

Tarrorizam: filmski ikonoklazam nade

Béla Tarr je rođen 21. srpnja 1955. u Pečuhu, a preminuo je nakon teške bolesti 6. siječnja 2026. Mjesec dana poslije na njegovom ispraćaju u Budimpešti okupilo se mnoštvo njegovih studenata, mladih filmaša i filmašica iz cijeloga svijeta. Želio je s film.factoryjem osnažiti i povezati nove generacije svjetskog filma za rad izvan filmske industrije: “Vjerujemo da se u dostojanstvo filma u današnje vrijeme može sačuvati samo neprestanim stvaranjem i prenošenjem na novu generaciju, obrazovanu u filmskoj kulturi, kojoj je film jedan od oblika izražavanja osobne i ljudske slobode."

Zdenko Gašparović – dobitnik nagrade Zlatni Oktavijan: Osebujni umjetnik koji je oplemenio hrvatsku animaciju

Nije nimalo pretjerano ustvrditi da Zdenko Gašparović u svojim djelima objedinjuje sve najbolje od Zagrebačke škole crtanog filma. Svu maštovitost, zaigranost, lepršavost i frivolnost s jedne strane, te svu filozofičnost, metaforičnost i sklonost kreiranju slikovitih, neobičnih i začudnih svjetova koji su istovremeno izuzetno slojeviti i bogati značenjima, ali i savršeno komunikativni i zabavni za najširi krug gledatelja.

Prolegomena za zaštitu profesionalnih interesa

Uz sadržajniju i formalno strožu analizu filmova, filmska kritika obnosi ulogu mosta između neprovidnih odluka filmskih žirija i gledateljstva, koje je danas sve zainteresiranije laičkim registrom sudjelovati u diskursu o filmu.

Josta nikad dosta! – Esej posvećen radu Jona Josta

Američki redatelj Jon Jost je sredinom 60-ih odslužio preko dvije godine zatvorske kazne jer je odbio sudjelovati u Vijetnamskom ratu te se već 1968., u jednom od svojih najranijih kratkometražnih radova, bavio odnosom Amerikanaca prema onome što njihova država radi na tuđem tlu.

Dane Komljen – Raster utopijskih iskustava

Ono što bi se načelno moglo reći o filmovima Dane Komljena jest da ih povezuje radoznalost za pokušaje uspostave utopije, bilo na razini društva uopće, bilo u manjim životnim zajednicama, te rubovi racionalnog u tim prikazima.

Osobni filmovi Gunvor Nelson

Gunvor Nelson preminula je početkom godine u devedeset i četvrtoj godini života, ostavljajući iza sebe korpus djela koja fasciniraju neiscrpnim preispitivanjem forme i istraživanjem filma kao otvorenog i slobodnog medija interaktivnog sa svim drugim (vizualnim) umjetnostima.

Ogledalo prošlosti

Ako pisati = misliti = biti, onda Tarkovski kroz refleksiju svojeg Zrcala, ispisuje kontemplativni uvid u sve ključne momente jednoga života. I to na artistički, misaoni, pa i spisateljski način.

Rajko Grlić – Dosezanje humanističkog ideala

Neovisno o prikazanom kulturnom trenutku ili političkom sustavu, Grlićev je autorski potpis prepoznatljiv po sukobljavanju pojedinaca – ili središnjeg ljubavnog para – s više ili manje nepravednim društvom koje slobodu glavnih likova sapinje ili od njih zahtijeva nerijetko neopozivo odupiranje sociopolitičkim normama. Apsurd osmišljavanja smislenog i svrhovitog života u društvu koje despotski polaže pravo da u oblikovanju tog života sudjeluje Grlićeve drame i melodrame oprema vrlo ljudskom dozom tragikomičnosti, a zbiljske komedije i tragikomedije dramskim nabojem političkih implikacija.