Hrvatsko društvo filmskih kritičara nastavlja sa serijom filmsko-diskurzivnih programa pod nazivom “Kritika i društvo” koji imaju za cilj upoznati širu javnost s različitim kritičarskim i kustoskim pristupima u polju filmske umjetnosti. Projekt su inicirale filmske kritičarke i kustosice Ejla Kovačević, Dina Pokrajac, Iva Rosandić i Sara Simić, a programe će koncipirati iskusni i mladi filmski kritičari i kritičarke vodeći se vlastitim tematskim preokupacijama. Naglasak će pritom biti na otvorenom dijalogu o procesima kritičkog vrednovanja i selektiranja filmskih programa, funkcijama i izazovima profesije. Programi će se sastojati od filmskih projekcija i razgovora s relevantnim domaćim i inozemnim gostima.
Treće izdanje filmsko-diskurzivnog programa HDFK-a održat će se u ponedjeljak, 14. 10. i utorak 15. 10. u Dokukinu KIC. Pod nazivom „Za sutrašnje jučer – slike i sjećanja u pokretu“, program se fokusira na filmske, istraživačke i kustoske prakse koje problematiziraju odnos arhiva i sjećanja te potrebu kritičkog prevrednovanja sadržaja osobne i kolektivne memorije. Autorica programa je filmska kritičarka i kustosica Dina Pokrajac.
Prema francuskom povjesničaru Pierreu Nori moderno pamćenje je iznad svega arhivističko – ono se primarno oslanja na materijalnost traga, neposrednost zabilježenog i vidljivost slike. Kako bismo vizualizirali prošlost koristimo slike i jezik koji nije nikad u potpunosti naš vlastit – tako su i filmske slike često posrednici preko kojih se sjećamo. Istovremeno, G. H. Mead skreće nam pozornost na to kako „novost sadržana u svakoj budućnosti zahtijeva novu prošlost“, ona zahtijeva neko sutrašnje jučer. Svaka nova generacija interpretira prošlost iz svoje sadašnjosti a susret snimljene slike i sjećanja potencijalno dovodi do stvaranja novog pogleda. Britanski socijalni antropolog Paul Connerton tvrdi pak kako prošlost držimo u svijesti sjećanjem navika nataloženih u tijelu i razotkriva dvosmislen odnos filma i tijela. Iako film nastaje postupkom tehničkog zapisa, on je istodobno u specifičnom smislu i postupak inkorporiranja – formirajući savez s tjelesnošću i iznoseći zanemarenu nasuprot privilegiranoj priči na svjetlo dana film potencijalno stvara pukotinu u službenom odnosu s povijesti.
Neka od pitanja koja će se istražiti kroz program: Što oku ostaje nedostižno i kako doskočiti efemernosti materijala? Kako prevladati jaz između onoga što se stvarno dogodilo i što mislimo da se dogodilo? Može li filmska slika biti tretirana kao dokaz i u kojoj mjeri je podložna manipulaciji? Gdje završava obiteljska arhiva a počinje filmski esej? Kako o slici misle profesionalni filmski radnici_e a kako amateri? Na koji način različite klasne pozicije utječu na privatne arhive? Koliko kolektivna memorija utječe na i aktivno mijenja osobna sjećanja? Mogu li se sjećanja komodificirati i razmjenjivati kao roba? Kako se odučiti od naših uvriježenih načina sjećanja i zaboravljanja? Na koji se način ponaša filmska slika kao medij (protu)sjećanja u kulturi zaborava i prezasićenosti vizualnim sadržajima? Kriju li arhivi lekcije za budućnost?
U ponedjeljak 14. 10. u 20 h u Dokukinu KIC bit će prikazani kratkometražni filmovi regionalnih autora_ica – Kumjana Novakova, Karla Crnčević, Anri Sala, Nikolina Bogdanović, Norika Sefa i Mia Martinović – koji suprotstavljaju materijalnost slike i krhkost sjećanja. Reprezentirani_e autori_ce prisvajaju institucionalne ali i privatne obiteljske arhive u borbi za pravo svoje generacije na pisanje vlastite povijesti, u intimnom i subjektivnom ključu. Pritom se često oslanjaju na VHS trake kao medij na kojem se bilježilo ono što nam se činilo važno, ili pak kućne videe snimljene na superosmici i šesnaestici, obiteljske fotografije i pisma. Umetanjem pronađenih snimaka i arhivskih materijala u naraciju propituju konstruiranost zbilje. Suočit ćemo tvrdoglavo inzistiranje na slici kao čvrstom dokazu snimljenog nasuprot varljivosti filmske slike i raznolikosti njene interpretacije. Nakon projekcije slijedi razgovor s filmskim i kulturnim radnicama Karlom Crnčević i Kumjanom Novakovom koji će moderirati autorica programa Dina Pokrajac.
Karla Crnčević magistrirala je dramaturgiju na ADU u Zagrebu i filmsku arhivistiku na studiju Elias Querejeta u San Sebastianu. Jedna je od osnivačica i organizatorica Unseen festivala (www.unseencavtat.com) koji se bavi prikazivačkim i kulturnim politikama, te revitalizacijom kino prostora. Njen prvi kratkometražni film „Divlje cvijeće“ prikazan je na više od trideset međunarodnih festivala (FidMarseille, Zinebi, Dokufest, Kurzfilm Hamburg, Festival dei Popoli, L’Alternativa, Liburnija, FeKK, Bieff…), te nagrađen na nekolicini. Zanima je memorija kao prostor spekulacije i njen odnos s pokretnom slikom.
Kumjana Novakova suosnivačica je Pravo Ljudskog Film Festivala u Sarajevu te djeluje kao njegova glavna kustosica i direktorica. Također je vodila Filmski odjel Muzeja suvremene umjetnosti u Skoplju od 2018. do 2021. godine. Njeno autorsko polje istraživanja leži između kinematografije i suvremene videoumjetnosti, a često istražuje kako se pokretne slike obraćaju identitetima, sjećanjima i kolektivnom jastvu. Izvanredna je profesorica na Master of Film of the Netherlands Film Academy te pohađa doktorski studij iz suvremene umjetnosti i medija u Beogradu. Trenutačno živi između Sarajeva i Skoplja.
U utorak 15. 10. u 19 h u Dokukinu KIC gledat ćemo forenzički video-esej „Šutnja razuma“ koji je baziran na pisanim svjedočanstvima žena silovanih i zlostavljanih tijekom rata u Bosni te istražuje kolektivno sjećanje na logore za silovanje. Film je izgrađen kao performativno istraživanje prvog međunarodnog kaznenog sudskog procesa koji je osudio ratno silovanje kao oblik mučenja, a ratno seksualno porobljavanje kao zločin protiv čovječnosti. „Šutnja razuma“ djeluje kao samo sjećanje: neuhvatljivo i fluidno film odbija kadriranje i kreće se u svim prostornim i vremenskim smjerovima. Pojedinačna iskustva nasilja i mučenja pretaču se u naša kolektivna sjećanja nadilazeći vrijeme i prostor. Film je osvojio niz važnih priznanja – uključujući nagradu za najbolju režiju na najvećem svjetskom festivalu dokumentarnog filma IDFA, Srce Sarajeva za ljudska prava i nagradu za najbolji film u programu Hrabri Balkan (Festival autorskog filma u Beogradu). Nakon projekcije Dina Pokrajac razgovarat će s autoricom filma Kumjanom Novakovom.
Ulaz na program je slobodan. Filmovi se prikazuju s engleskim titlovima.
PROGRAM:
MOGAO BI BITI FILM / MOŽEŠE DA BIDE FILM (Kumjana Novakova, 2016, BA, 6′)
Pismo sjećanju. / No, / koje je proživljeno vrijeme sjećanja? / Sjećanje čuva prošlost. / I sjećanje stvara sadašnjost. / Sjećanja stvaraju mjesta. / Prostore i krajolike. / Sjećanja mogu stvoriti sjećanja. / Sjećanja mogu stvoriti suvremenost. / Sjećanja stvaraju „jastvo“, koje se sjeća sjećati i sjeća zaboraviti. / Sjećanja od-tjelovljuju „jastvo“.
DIVLJE CVIJEĆE (Karla Crnčević, 2022, HR, ES, 11′)
Moj otac koristio je filmsku kameru jednom u životu. Nakon 30 godina pitao me da digitaliziram VHS traku. Zanimalo me čega se sjeća.
INTERVISTA (Anri Sala, 2000, AL, 25′)
Sa 23 godine Anri Sala otputuje iz Pariza u svoj rodni grad Tiranu. U roditeljskom domu pronađe 16mm film koji rastvori novi svijet za nj. Pronađeni materijal prikazuje albanskog diktatora Envera Hodžu u razgovoru s mladom aktivistkinjom na kongresu komunističke omladine. Aktivistkinja je Salina majka Valdet. Film je bez zvuka a Valdet se ne sjeća što je govorila. Sala kreće u potragu za majčinim izgubljenim riječima.
MJESTO ODAKLE VAM PIŠEM PISMA (Nikolina Bogdanović, 2018, HR, 9′)
Pedesetih godina autoričina teta sa svojim mužem seli iz Jugoslavije u Zapadnu Njemačku Republiku. Fotografije koje šalje svojim sestrama dokumentiraju njihov novi život na Zapadu.
KAO BOLESNO ŽUTA / SI E VERDHË E SËMURË (Norika Sefa, 2024, XK, 23′
Zaron u Norina sjećanja, gdje se stvarnosti stapaju, a ružno i lijepo se prepliću dok sve naposljetku ne postane ispremiješano i nastane nešto novo. Pretkazanje tragedije.
SAKUPLJAČI (Mia Martinović, 2021, HR, 9′)
Ušla je u Arhiv predati svoja sjećanja. Koliko vremena može dobiti u zamjenu za doživljaje koje je proživjela? Filmski esej u kojem, ispreplićući videozapise i fotografije, stvarnost i fikciju, autorica istražuje kolika je vrijednost njenih sjećanja i mašte.
*razgovor: Karla Crnčević, Kumjana Novakova, Dina Pokrajac
15/10 – 19 h Dokukino KIC
ŠUTNJA RAZUMA (Kumjana Novakova, 2023, MK, BA, 63′)
*razgovor: Kumjana Novakova, Dina Pokrajac
