Filmski portal Hrvatskog društva filmskih kritičara
Search
Prvo ovogodišnje izdanje programa Kritika i društvo u organizaciji Hrvatskog društva filmskih kritičara i u suradnji s Frkom - Filmskom revijom studenata ADU,  pod nazivom Filmska kritika u regiji – mogućnosti suradnje, održat će se 9. svibnja s početkom u 18,00 sati u Dokukinu KIC.
Iako ZagrebDox regiju definira nešto šire, sasvim je logično da su njegovom regionalnom konkurencijom dominirali filmovi iz uže shvaćene regije koju možemo nazvati, ne baš uvijek i svugdje popularno ili politički oportuno, bivšom Jugoslavijom.
U utorak, 6. svibnja, povodom 169. obljetnice Freudova rođenja, pozivamo vas na projekciju i diskusiju o filmu Posljednja Freudova seansa (Freud's Last Session, 2023) redatelja Matta Browna, koje će se, u sklopu tribine "Psihijatrija i film", održati u Velikoj dvorani Edukacijskog centra Klinike za psihijatriju Vrapče s početkom u 17:30 sati. 
Autori filma, redatelj i scenarist Ramljak te scenaristi Drago Hedl i Hrvoje Zovko, uz razvidan doprinos montažera Damira Čučića, zauzeli su jasan i odlučan stav kojim su namjerili zanemariti potencijale senzacionalističkog burkanja i eventualnog bockanja starih rana lako izvedivim udarcima, već su podsjećanju na nemilu tragediju pristupili marnim istraživanjem, predstavljenim u mirnom, staloženom, nehuškačkom, nezapaljivom tonu koji se nadaje pomirljivo objektivnim, staloženim izlaganjem, nepristranim iznošenjem podataka i prisjećanja svjedoka i sudionika vremena i događaja, znalački uvezenih u zaokruženu pripovijest bez nedvojbenog zaključka i bez sretnog svršetka.
Distributerskom voljom ili slučajem se dogodilo da su se u hrvatskim kinima istodobno pojavila dva domaća dugometražna ostvarenja primarno zasnovana na međuigri dvoje glumaca/protagonista. Ta je utemeljenost tek načelna jer zahvaljujući spretnosti i umijeću njihovih redatelja oba – i to svaki na svoj način – čudnovato izlaze iz zamke hermetičnosti, ako istu doživljavamo u pejorativnom kontekstu.
Neovisno o prikazanom kulturnom trenutku ili političkom sustavu, Grlićev je autorski potpis prepoznatljiv po sukobljavanju pojedinaca – ili središnjeg ljubavnog para – s više ili manje nepravednim društvom koje slobodu glavnih likova sapinje ili od njih zahtijeva nerijetko neopozivo odupiranje sociopolitičkim normama. Apsurd osmišljavanja smislenog i svrhovitog života u društvu koje despotski polaže pravo da u oblikovanju tog života sudjeluje Grlićeve drame i melodrame oprema vrlo ljudskom dozom tragikomičnosti, a zbiljske komedije i tragikomedije dramskim nabojem političkih implikacija.